KRISTININ ZAVJET e-bok

Drama ”Kristinin zavjet” bazirana je na fragmentima iz života Kristine Doktare (Christina Doctare), švedske ljekarke, humanistkinje, autorke više knjiga, koja je, također, obnašala funkcije u vezi sa zdravstvenim i socijalnim pitanjima u Švedskoj. Kristina je široj javnosti poznata po svom angažmanu u ratu na Kipru 1974. godine, kao i ratu na Balkanu 1992. godine. U ratu na Kipru je, kao prva žena, Šveđanka, bila vojni ljekar u bataljonu snaga UN-a, dok je u ratu na Balkanu kroz Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) vodila projekt fizičke i psihičke rehabilitacije. Bila je jedna od prvih koja je raportirala o sistematskom silovanju u ratu u BiH. "Autor je dramu koncipirao po principu smjenjivanja sadašnjosti i prošlosti u 15 scena, koristeći se „flešbekovima“, a u podlozi je, ustvari, igra tame i svjetlosti. Košević je to gotovo maestralno postavio. Radnja teče kao rijeka: izvor, tok pa utok, onda se, kao plivanje uzvodno vraća od utoka ka izvoru, a i nizvodno i uzvodno nailazeći na sprudove koji su i otoci spasa, ali i smrtne zamke. Tekst je, bez ikakve dvojbe, višeznačno dobar, a iznad svega koristan kao svojevrstan dokument o međuljudskim odnosima i suodnosima, poštenju i nepoštenju, pojavnosti i mimikriji. Stil, izričaj, ritam, dinamika i konzistentnost su korektni, međusobno podupirući, intrigantni, a istovremeno umirujući. Tekst nije ni jednolinijski niti pravolinijski. Obiluje svojevrsnim kaskadama, izletima i vraćanjima, kao vrtuljak, cjelina sa zasebnostima, a sve je povezano i niti jedan djelić se ne gubi u nekoj zagubljenoj niši ili naprosto u autorovom pretincu zaborava. Ne, ništa se ne gubi, sve tvori jednu konzistentnu cjelinu. Priča (drama) „Kristinin zavjet“ je pregnantan govor o dobru i zlu, istini i laži, plemenitosti i zločinstvu, humanosti i licemjerju, moralu i nemoralu, čovjekoljublju i nečovještvu, ljudskosti i zvjerinjaku, širini i skučenosti, umnosti i neumlju, smjernosti i bahatosti, benevolentnosti i grabežljivosti, zlodusima i dobrim dušama. Unutar tih odrednica i međaša, autor neštedimice vivisekcijski analizira i propituje ponašanja i onih dobrih i onih loših na globalnom i na lokalnom nivou, a ta dva nivoa su u savremeno doba gotovo jedno – sve lokalno se odražava na globalno, kao i globalno na lokalno." (Izvod iz recenzije: Mirsad D. Abazović, profesor emeritus) Sead Košević rođen je u Višegradu 1959. godine, gdje je živio i radio do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu, 1992. godine. Danas živi i radi u Švedskoj. U Višegradu je radio kao novinar, dopisnik Oslobođenja, RTV BiH, Asa, i mnogih drugih glasila. Bio je član redakcije i profesionalni novinar Maglića, član redakcije Drinskih novosti i Višegradskih novina. Piše članke o društveno-političkim dešavanjima, ali i sportskim i kulturnim događajima. Pored toga, piše komentare, uvodnike i ima stalne satirično-humorističke ru- brike. Ranih osamdesetih, pri KUD-u Hamid Beširević osniva i vodi dramski ansambl u čijem okviru režira više domaćih pisaca, te dvije svoje komedije. Po dolasku u Švedsku, u okviru Bosanskohercegovačkog saveza, učestvuje u formiranju lista Glas BiH, čiji je glavni i odgovorni urednik između 1995. i 2000. godine. Osniva izdavačku djelatnost kroz koju se publikuje više bosanskoherce- govačkih knjiga. Bio je inicijator i vođa projekta za štampanje Švedsko-bosanskog leksikona. Uređuje dvije zbirke stihova akademika Abdulaha Sidrana Planeta Sarajevo i švedsko-bosa- nsko izdanje zbirke Zašto tone Venecija. Košević organizuje više promotivnih tribina bosanskoherce- govačkih pisaca, kao i društvenih djelatnika i političara. Posebno značajno mjesto u njegovom radu zauzima projekt Živjeti zajedno koji je lično uredio i vodio dajući doprinos demokratskim procesima među Bosancima koji žive u Švedskoj. Također je organizovao više kulturnih događaja, poput Bosanskog filmskog festivala u Štokholmu, posjete bosanskih teata- rskih grupa, slikarske izložbe itd.